Gordan Akrap: Krajnje lijeve i desne ideologije provociraju sukobe kako bi opravdale postojanje

Prije svega, za Hrvatsku mu je najvažnija tema bila povjerenje u izbore i izborni sustav.

"To je izuzetno važno za duhovno, mentalno i političko stanje države i društva. Jer, već nekoliko desetljeća svjedočimo da su izbori i referendumi česta meta napada. Srećom, kod nas nema repova po tom pitanju, što pokazuje da smo sazrijeli kao društvo", kazao je Akrap.

Na drugom je mjestu izdvojio koncert Marka Perkovića Thompsona na Hipodromu.

"Bez obzira na to kakav je to bio skup, neusporediv je s dolaskom Ivana Pavla II. 1994., kad je još uvijek postojala ratna prijetnja i gdje se okupilo oko milijun ljudi. No, kad imamo oko 600.000 ljudi na jednom mjestu, bez ijednog incidenta, to pokazuje da su institucije, usprkos najavama pojedinaca, znale kako treba funkcionirati. Bila je i dobra suradnja s medijima, koji su jasno informirali građane."

"Naše društvo je pokazalo zrelost"

Iako nije bilo incidenata na samom događaju, pitanje je koliko je utjecao na sve ono što se događalo poslije. Akrap je objasnio što na to kažu sigurnosne službe.

"Trebamo to dovesti u uzročno posljedičnu vezu. Svjedočimo tome da postoji pokušaj pretvaranja Republike Hrvatske kao mjesto sukoba krajnje lijevih i desnih ideologija, koje postojanjem suprotnog pola pokušavaju opravdati svoje postojanje. Nadam se da mediji neće podlegnuti tome, a i da će grupacije koje to rade shvatiti da to sve čine na svoju štetu, a u korist nekog drugog. Evo, u ovome je režim Aleksandra Vučić pronašao najveću korist i pokušava pronaći potvrdu da je Hrvatska ustašoidna. U Hrvatskoj ne postoji nijedna krajnje desna ili krajnje desna politička grupacija koja sudjeluje u vlasti. Time naše društvo pokazuje zrelost."

Izdvojio je i pitanje susjedstva, posebno Bosne i Hercegovine.

"Dijelimo gotovo tisuću kilometara s BiH. S druge strane, svjedočimo različitim pritiscima negativnih djelovanja, kao priljev ilegalnih migranata. S druge strane, na dijelu u BiH od praktički 2000. postoji pokušaj izvlačenja Hrvatske iz političkih procesa, kako ne bi imala obavezu jamstva stabilnosti i sigurnosti BiH. Hrvatska, po mom mišljenju, ima pravo na to. I, ne može si dopustiti da Hrvati gube svoju ravnopravnost. Sigurnost, nedjeljivost i stabilnost BiH je hrvatski nacionalni interes. BiH može opstati samo na način koji vidimo u primjerima Švicarske ili Belgije."

"Europa se brani na vanjskim granicama"

Što se vanjske politike tiče, Europa je u očima SAD-a i njihove politike sve manje bitna, a tu se postavlja pitanje statusa Hrvatske u takvom odnosu.

"Europa mora ostati naš transatlantski partner i saveznik. Vidim priliku da se shvati kako se Europa ne brani u Berlinu i Moskvi nego na našim vanjskim granicama. Ako pogledate situaciju, 80 posto trgovačkog prometa Europe i Kine prolazi kroz Suez, Crveno more i Bab-el-Mandeb, koje kontroliraju hutisti. Tko te prolaze brani od njih? Amerikanci, Britanci i Izraelci. Samo zato što hutisti prijete Izraelu. Da nema njih, praktički bi cijeli promet išao oko Južnoafričke Republike, povećao bi se broj dana i troškova pa bi cijene porasle. Prema tome, Europa mora razviti svoje odvraćajuće kapacitete. U američkoj strategiji vidim priliku da Europa shvati u kakvom je stanju svijet."

Unutar europskih granica postoji rusko-ukrajinsko pitanje sigurnosti.

"Rusija je spremna za primirje jer joj treba. Treba joj vremena da pokuša obnoviti gospodarstvo, da se riješi korupcije unutar vojske i sigurnosnog sustava, da ponovno razvije vojne kapacitete i da ojača demografski kapacitet. Primirje treba i Ukrajina. Ne vjerujem da Rusija želi mir jer vidim način na koji provocira članice NATO saveza. Nije nemoguće zamisliti da Baltičke države, gdje postoji znatan broj proruske ili ruske manjine, a oni se mogu organizirati kao na Krimu. Što će napraviti Estonija, Latvija ili Litva? Mogu li aktivirati članak 5 ako nema direktne ruske agresije? Ne mogu. Mogu li računati na potporu drugih članica? Mogu. Ali, samo preventivno."

Najveća enigma je Kina, treba li je gledati kao prijetnju?

"Kina će pobijediti Zapad u procesu razvoja sposobnosti umjetne inteligencije zbog vodstva koje ima u energetici. A kad razvije mornaricu, prvi pojas otočja će pokušati integrirati i tad bi mogla ući u sukob sa SAD-om iz kojeg se napominje da će taj pojas otočja braniti svim sredstvima", zaključio je Gordan Akrap.

PROČITAJTE JOŠ